Većinu strastvenih čitača čudi činjenica da više od polovice građana Republike Hrvatske ne čita knjige. No, u današnje doba elektroničkih medija i Interneta mnogi će odustati od čitanja knjiga te pogledati film ili seriju prepunu specijalnih efekata tvrdeći da nemaju vremena ili da traže iskustvo svih osjetila, zanemarujući pritom činjenicu da u filmu netko drugi odlučuje koji dio priče će se prikazati, što će gledatelji doživjeti i na koji način. Čitati knjige drugačiji je užitak, što svaki ljubitelj čitanja zna. Knjiga pruža avanturu skrivenu između svojih korica u kojoj se isprepliće mašta autora i samog čitatelja, te će svatko čitajući neko djelo proživjeti jedinstveni doživljaj. Periodično se provode istraživanja o navikama, učestalosti, uvjetima i razlozima čitanja i kupovanja knjiga, pa je tako krajem 2011. godine GFK Centar proveo istraživanje ispitujući hrvatske građane starije od 15 godina o njihovim navikama. Strastvene čitače koji čitaju i u vlaku ili autobusu na putu do posla, te se trude prenijeti ljubav prema knjigama i svojoj djeci čitajući im prije spavanja i učeći ih o kulturi čitanja i posuđivanja knjiga, podaci ovog istraživanja mogu iznenaditi. No, važno je znati da na promjene u društvu svi možemo utjecati. Razgovarajte o zanimljivim knjigama koje ste pročitali, uplatite svojim unucima godišnju članarinu u knjižnici ili poklonite prijatelju koji ne čita neku zanimljivu knjigu. Ako vam je pak čitanje novi hobi i ne znate od kuda krenuti pri odabiru knjige, uvid u mnoštvo naslova i odabranih poglavlja omogućuje Tisak media na svojoj Internet stranici.

Tako će se možda do slijedećeg ispitivanja i promijeniti činjenica da je Hrvatska po čitateljskim navikama ispod svjetskog prosjeka iako je više od polovice ispitanih građana, njih čak 56%, u posljednjih godinu dana pročitalo barem jednu knjigu. Također bitno je napomenuti da i relativno nizak postotak od 31% ispitanika koji su kupili barem jednu knjigu u zadnja tri mjeseca, nije ujedno i značajan pokazatelj broja čitača, jer je velika većina (45% čitača) izjavila da knjige posuđuje u knjižnici ili od prijatelja (38%).

Podatak da najviše knjiga kupuju Dalmatinci (njih čak 63% kupilo je do pet knjiga) ne znači nužno da i najviše čitaju. Naime, prosječno Hrvati pročitaju tri knjige godišnje - Dalmacija, Zagreb i okolica te Istra nešto više od prosjeka (4 knjige), a Sjeverna Hrvatska nešto manje od prosjeka (2 knjige). Najmanje čitaju Ličani gdje čak 53,3% osoba nije pročitalo niti jednu knjigu u zadnjih godinu dana.

Recesija i ekonomska kriza svakako su utjecali na mogućnosti kupovine knjiga, ali ne možemo tvrditi da je financijski krah glavni razlog ne čitanja knjiga. Tu su gradske knjižnice, školske knjižnice te vaši prijatelji, zasigurno voljni dijeliti knjige i pričati o njima uz kavu. Kriza je u određenoj mjeri uzela svoj danak pa tako ispitanici preferiraju jeftinije knjige (do 59 kuna), a u prosjeku su spremni za knjigu izdvojiti 70 kuna. U Tisak mediji se primjerice može naći mnoštvo zanimljivih i povoljnih knjiga kroz HIT naslove izdanja "Knjiga dostupna svima", pa će se možda do slijedećeg istraživanja broj od 9% osoba, koje čitaju čak jedanaest i više knjiga godišnje, povećati te Hrvatska više neće biti ispod svjetskog prosjeka. Često je problem kupiti knjigu ako ne znamo hoće li nam se priča i stil pisanja autora svidjeti, hoće li nas knjiga već na svojim prvim stranicama zaintrigirati. Upravo zbog toga Tisak media na svojim Internet stranicama nudi mnoštvo knjiga čija se poglavlja mogu pročitati online. Takva mogućnost zasigurno će olakšati svačiji odabir, a dostupna lista knjiga, koja uključuje mnoštvo žanrova, redovito će se obnavljati te omogućiti uvide u nove jedinstvene avanture.

Kao i u zadnjem istraživanju provedenom 2005. godine, žanrovi koje ljudi danas najviše čitaju su beletristika i poezija (35%) te stručne knjige (33%), a pozitivna je činjenica da je zabilježen značajan porast kupovine dječjih knjiga s 14 na 33 posto. Činjenica da se novim generacijama djece kupuju i čitaju priče ohrabrujuća je, te vjerujemo da će djeca taj trend čitanja nastaviti i kada odrastu.

Ne iznenađuje nas da se danas, za razliku od 2005., trend mjesta kupnje knjiga promijenio. Tako se umjesto preko klubova knjiga i trgovačkih putnika knjige najčešće kupuju u knjižarama (51%) koje pružaju ugodno okruženje, na kiosku bez kupnje novina (23%) ili uz novine (17%), te na sajmovima knjiga (21%). Značajan je i porast kupnje knjiga u hipermarketima, prvenstveno zbog veće ponude nego prijašnjih godina, a zanimljiv je podatak da se dječje knjige najviše kupuju na kioscima te također u hipermarketima, vjerujemo upravo zbog velikog broja poslovnica diljem Hrvatske te lake dostupnosti.

Također, u našim okvirima razumljivo je i da novi tehnološki trend kupnje i čitanja e-knjiga u Hrvatskoj još nije zaživio. Mali je broj onih koji imaju uređaj za čitanje takvih knjiga (32%), a još manji interes i broj onih koji kupuju (2%) i čitaju (9%) e-knjige. No s napretkom tehnologije, povećanjem životnog standarda i ekonomskim oporavkom vjerujemo da će i hrvatski čitatelji imati veći interes za e-knjige.

Na kraju je važno naglasiti vrlo zanimljive činjenice da s porastom stupnja obrazovanja raste i broj onih koji kupuju knjige, te da stupanj obrazovanja također utječe i na broj pročitanih knjiga. Stoga uzmite knjigu u ruke, čitajte, učite, otkrijte nove svjetove i proživite uzbudljive avanture.